Navika odlaska na kavu uzela je maha početkom 20. stoljeća, širenjem prvih modela aparata za kavu, a kasnije i automata za prodaju kave. Američke tvrtke među prvima su shvatile prednosti koje kratka pauza od posla može imati na učinak zaposlenika. Stoga je opravdano da je moja Lavazza stanka na poslu vrlo bitan dio mog radnog dana.
U Europi smo morali čekati do 1968., godine velikih masovnih društvenih prosvjeda, da se počne govoriti o pauzama tijekom radnog vremena. Naime, tada se tražilo više prava na radu, pa tako i pravo na nekoliko minuta odmora za punjenje baterija. Bitka će biti dobivena i, s vremenom, regulirana. Naravno, važeći zakon općenito govori o prekidima. Odnosno, svatko ga može trošiti kako mu odgovara; nešto užinati, otići na zahod ili protegnuti noge. Ipak, kava je toliko univerzalno voljena da je iznjedrila izraz „pauza za kavu“, a u mom slučaju je to odlična Lavazza koju imamo u uredu.
Prema važećem zakonodavstvu, prekidi na radu dopušteni su samo pod određenim uvjetima i ako kolektivnim ugovorima nije drugačije određeno. Inače imate pravo na:
- ako vaše dnevno radno vrijeme prelazi šest sati, imate pravo na desetominutni odmor
- ako radite za računalom, imate pravo na odmor od 15 minuta svaka dva sata (pauze se ne sabiraju i ne mogu se uzeti na početku ili na kraju smjene).
Ključno je odabrati pravo vrijeme za odmor, pa tako i ja kombiniram svoje Lavazza pauze onda kada vidim da mi trebaju. Postoje određene metode i tehnike kad i kako uzimati pauzu, a da budete maksimalno produktivni na poslu. Među njima je dobro poznata tehnika koja uključuje pauzu od 5 minuta svakih 25 minuta rada (mada bi Lavazza pauza tako često ipak bila previše). Nakon dva sata pauza se može produžiti na pola sata.
Ukratko, isključivanjem iz struje na nekoliko minuta poboljšava se dobrobit, raspoloženje i produktivnost. Stoga ja svoje Lavazza pauze shvaćam nadasve ozbiljno i nikako ih ne preskačem.
